Ćosić je na obilježavanju 40 godina od održavanja Zimskih olimpijskih igara istakao da ovo područje ima sve predispozicije da bude domaćin značajnih događaja.

On je novinarima nakon svečanog ručka, organizovanog za predstavnike Međunarodnog i Evropskog olimpijskog komiteta, načelnike opština u sastavu grada, bivše olimpijce i predstavnike javnog, političkog, privrednog i kulturnog života, rekao da svi zajedno rade na afirmaciji onoga što je bilo, ali i promociji budućih događaja.

Ćosić je istakao da je danas bila prilika da se na olimpijskoj Jahorini istaknu ulaganja milionskih sredstava Vlade Republike Srpske na ovu planinu, kojom Olimpijski centar "Jahorina" uspješno posluje, gdje je znatan broj ljudi iz privatnog sektora uložio kapital u smještajne kapacitete, a lokalna vlast i grad stavile fokus na turizam kao značajnu privrednu granu.

- To zajedničko djelovanje treba da afirmiše značajne sportske događaje u budućnosti koji će imati predznak olimpijskih događaja -  rekao je Ćosić.

On je naveo da će današnji simbolični ručak i akademija koju će organizovati u subotu, 10. februara, biti prilika da pošalju poruku da su sposobni da budu domaćini značajnih sportskih događaja i dobri organizatori te pokažu da su Istočno Sarajevo, Republika Srpska mjesto dobrih priča.

- Naš interni duh i snaga su takve da smo uspjeli da od nekih borilišta koja su 1984. godine drugačije izgledala nego danas stvorimo borilišta koja će se sigurno kandidovati za buduće sportske događaje - poručio je Ćosić.

Predsjednik Olimpijskog komiteta BiH Izet Rađo zahvalio je gradonačelniku Istočnog Sarajeva Ćosiću što je okupio zvaničnike Evropskog i Međunarodnog olimpijskog komiteta na planini, ističući da je proslava dobar momenat da svi zajedno krenu na jedno novo olimpijsko putovanje.

- Zajedno možemo sve podići na viši nivo. Zajedničkim radom, zajedničkom kandidaturom Istočnog Sarajeva, Sarajeva, Republike Srpske i FBiH i BiH i uz podršku međunarodne zajednice i prijatelja iz regiona, siguran sam da ćemo 2032. godine ponovo upaliti olimpijski plamen - rekao je Rađo.

On je dodao da time žele poručiti mladima da ostanu, kako bi 2032. godine plamen mira, mladosti, ljubavi, prijateljstva ponovo obasjao olimpijske planine.

Nekadašnji jugoslovenski olimpijac Bojan Križaj rekao je da mu je prvo sjećanje na Olimpijadu to kada je na stadionu Koševo zaboravio tekst zakletve ispred svjetskog auditorijuma i da ga to još uvijek čini sramežljivim pred ljudima.

On je rekao da je ipak ponosan što je bio dio tog društva te poručio mladima da se bave sportom.

Viši savjetnik predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Pere Miro rekao je da je olimpijski plamen koji je upaljen 1984. godine ostao sve ove godine jer ga vidi u očima i osmijesima ljudi.

Načelnik opštine Pale Boško Jugović istakao je da Paljanima imponuje što su dio obilježavanja 40 godina od Zimskih olimpijskih igara.

Jugović je rekao da se mnogo ulaže u turizam, sport i istakao da je Jahorini, zahvaljujući predsjedniku i Vladi Srpske, kao i Olimpijskom centru, ne samo vraćen olimpijski duh u sadržaje, nego je postala i lider u regionu.

- Jahorina zajedno sa okolnim sportskim centrima treba da ponudi svoje učešće na sljedećoj olimpijadi - rekao je Jugović.

U aparthotelu "Vučko" na Jahorini danas je simbolično upaljen olimpijski plamen, a predsjednik Olimpijskog komiteta BiH Izet Rađo uručio je gradonačelniku Istočnog Sarajeva Ljubiši Ćosiću i direktoru Olimpijskog centra "Jahorina" Dejanu Ljevnaiću replike trenerki iz 1984. godine.

Na području današnjeg Istočnog Sarajeva i Sarajeva 8. februara 1984. godine otvorene su 14. Zimske olimpijske igre na kojima su učestvovali sportisti iz 49 država.

To su bile prve zimske i druge olimpijske igre koje su zaredom održane u Istočnoj Evropi, na govornom području slovenskih jezika i u socijalističkoj zemlji.

Olimpijske igre su za vlasti Jugoslavije bile sjajna prilika da državu predstave svijetu u najboljem mogućem svjetlu i u tom nastojanju nije ih omela ni velika ekonomska kriza koja je početkom osamdesetih godina 20. vijeka pogodila SFRJ.

U Igre su utrošena velika sredstva, te je sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostala infrastruktura.

Nakon završetka Olimpijade došlo je do postepenog propadanja olimpijskih staza da bi tokom ratnih dešavanja olimpijska infrastruktura bila sasvim urušena.

Danas je od svih olimpijskih borilišta jedino Jahorina u Istočnom Sarajevu, u Republici Srpskoj, reprezentativni zimski centar.